<<< NASLOVNA

 
 

April 2007 - Broj 9

 

 TEMA BROJA: ODUZIMANJE IMOVINE STEČENE KRIVIČNIM

 DELIMA

 • Tomo Zorić, Mafija kupuje...
 • Dimitrije Popić, Od finansijske istrage do sudske odluke
 • Branko Nikolić, Smernice za doradu domaćih propisa


INTERVJU BROJA
• Slobodan Radovanović, Srbijom treba da vlada pravo, ne kriminal


PUT KA PRAVDI
• Maja Kovačević - Tomić, Ključ svedoka-saradnika
• Most Radija Slobodna Evropa: Da li je mogućno osnivanje regionalnog suda za ratne zločine


SUOČAVANJE
• Dragana Matović, Kazna
• Velimir Ćurgus Kazimir, Bouvi
• Marijana Milosavljević, Lekovitost suočavanja


TRIBUNAL U HAGU
• Prvo priznanje krivice za zločin silovanja


MEDIJI I ZLOČINI
• Pero Jurišin, Čast profesije


DOKUMENTI I PROJEKTI
• Vlada, Kosovo i Hag usporavaju Srbiju
• Kompjuterski program u službi pravde


HRONOLOGIJA
• HRONOLOGIJA DOGAĐAJA: 16. FEBRUAR 2007. - 21. APRIL 2007.
 

 

 UVOD

 

Empatija

Dok se ovaj broj „Pravde u tranziciji“ priprema za štampu, u Sudnici broj 1 „Specijalnog suda“ u toku je završnica suđenja za ubistvo "premijera Srbije, doktora filozofije i sociologije Zorana Đinđića“ (reči zamenika Specijalnog tužioca Jovana Prijića).

U toku je i iščekivanje prvostepene presude - saopštavanje sudske istine o tom tragičnom i po Srbiju, u najmanju ruku, poraznom događaju.
Dok se ovaj broj „Pravde u tranziciji“ priprema za štampu, protiče dvanaesti dan bez odgovora na pitanje ko je pokušao da ubije Dejana Anastasijevića. Ko je opet želeo da ubije nas?

U dnevnoj štampi je jetko podvučeno da „za ratni zločin gde starost šest žrtava ne prelazi 141 godinu, zlikovci u Srbiji bivaju osuđeni na vremensku kaznu koja iznosi 57 godina.“

Dok se ovaj broj „Pravde u tranziciji“ priprema za štampu, sa zebnjom se (razumljivo) čeka reč o tome, ali i o „slučaju Stambolić“ i atentat u Budvi, Vrhovnog suda Srbije.

Šta je ono bez čega nema procesa tranzicione pravde? Tog procesa preoblikovanja diktature u demokratiju? Pa to su upravo suđenja za ratne zločine, reparacije žrtvama rata, reforma državnih institucija i utvrđivanje istine o prošlosti. Zoran Đinđić je smatrao da treba početi od reforme državnih institucija.

Ova publikacija se zove baš pravda u tranziciji i ima jednu naglašeno dodatu reč, sa „crticom za razmišljanje“, a ona glasi SUOČAVANJE.

U tekstu pod naslovom „Šta je to što nas čini dobrim ljudima u lošim vremenima“ („Danas“, 5. april 2007.), Suzana Banović objašnjava kako je empatija osobina koja se javlja kao rezultat kolektivne svesti o tuđoj patnji, boli i nepravdi. Izostanak empatije vodi dehumanizaciji nas samih, konstatuje autorka.

Šezdesetsedmogodišnji Ernst Zojndel osuđen je u Manhajmu na pet godina zatvora na osnovu optužnice u kojoj mu je na teret stavljeno 14 dela podsticanja rasne mržnje i poricanja da su nacisti u Drugom svetskom ratu ubili šest miliona Jevreja. Zojndel je dobio maksimalnu kaznu prema nemačkom zakonu koji zabranjuje negiranje holokausta. Profesor Vojin Dimitrijević inicijator je predloga da se i u našoj zemlji sankcioniše svako negiranje genocida počinjenog u Srebrenici u leto 1995. Zakonom, dakle, regulisati kažnjavanje negiranja činjenica koje su utvrdili relevantni međunarodni organi. Pored Nemaca, kazne za negiranje holokausta proglasili su i Francuzi. U nacrtu plana koji je 19. aprila usvojio Savet ministara unutrašnjih poslova i pravde EU stoji upozoravajuća najava: „Ko bude negirao, umanjivao i banalizovao zločine genocida i ratne zločine rizikovaće da bude osuđen na kaznu zatvora od jedne do tri godine u EU“.

Ako ni zbog čega drugog, Srbija bi morala u EU po hitnoj proceduri.
 

Jasna Šarčević - Janković
 

 

Copyright © Pravda u tranziciji 2005