Empatija
Dok se ovaj broj „Pravde u tranziciji“ priprema za
štampu, u Sudnici broj 1 „Specijalnog suda“ u toku je
završnica suđenja za ubistvo "premijera Srbije, doktora
filozofije i sociologije Zorana Đinđića“ (reči zamenika
Specijalnog tužioca Jovana Prijića).
U toku je i iščekivanje prvostepene presude -
saopštavanje sudske istine o tom tragičnom i po Srbiju,
u najmanju ruku, poraznom događaju.
Dok se ovaj broj „Pravde u tranziciji“ priprema za
štampu, protiče dvanaesti dan bez odgovora na pitanje ko
je pokušao da ubije Dejana Anastasijevića. Ko je opet
želeo da ubije nas?
U dnevnoj štampi je jetko podvučeno da „za ratni zločin
gde starost šest žrtava ne prelazi 141 godinu, zlikovci
u Srbiji bivaju osuđeni na vremensku kaznu koja iznosi
57 godina.“
Dok se ovaj broj „Pravde u tranziciji“ priprema za
štampu, sa zebnjom se (razumljivo) čeka reč o tome, ali
i o „slučaju Stambolić“ i atentat u Budvi, Vrhovnog suda
Srbije.
Šta je ono bez čega nema procesa tranzicione pravde? Tog
procesa preoblikovanja diktature u demokratiju? Pa to su
upravo suđenja za ratne zločine, reparacije žrtvama
rata, reforma državnih institucija i utvrđivanje istine
o prošlosti. Zoran Đinđić je smatrao da treba početi od
reforme državnih institucija.
Ova publikacija se zove baš pravda u tranziciji i ima
jednu naglašeno dodatu reč, sa „crticom za razmišljanje“,
a ona glasi SUOČAVANJE.
U tekstu pod naslovom „Šta je to što nas čini dobrim
ljudima u lošim vremenima“ („Danas“, 5. april 2007.),
Suzana Banović objašnjava kako je empatija osobina koja
se javlja kao rezultat kolektivne svesti o tuđoj patnji,
boli i nepravdi. Izostanak empatije vodi dehumanizaciji
nas samih, konstatuje autorka.
Šezdesetsedmogodišnji Ernst Zojndel osuđen je u Manhajmu
na pet godina zatvora na osnovu optužnice u kojoj mu je
na teret stavljeno 14 dela podsticanja rasne mržnje i
poricanja da su nacisti u Drugom svetskom ratu ubili
šest miliona Jevreja. Zojndel je dobio maksimalnu kaznu
prema nemačkom zakonu koji zabranjuje negiranje
holokausta. Profesor Vojin Dimitrijević inicijator je
predloga da se i u našoj zemlji sankcioniše svako
negiranje genocida počinjenog u Srebrenici u leto 1995.
Zakonom, dakle, regulisati kažnjavanje negiranja
činjenica koje su utvrdili relevantni međunarodni organi.
Pored Nemaca, kazne za negiranje holokausta proglasili
su i Francuzi. U nacrtu plana koji je 19. aprila usvojio
Savet ministara unutrašnjih poslova i pravde EU stoji
upozoravajuća najava: „Ko bude negirao, umanjivao i
banalizovao zločine genocida i ratne zločine rizikovaće
da bude osuđen na kaznu zatvora od jedne do tri godine u
EU“.
Ako ni zbog čega drugog, Srbija bi morala u EU po hitnoj
proceduri.
Jasna Šarčević - Janković
|